Šta utiče na interesovanje za kulturu: Božović: Vulgarnost bolje prolazi
Po mišljenju kulturologa Ratka Božovića, mediji utiču na interesovanje za kulturu, njihov uticaj da opredjele ljude za određene programe i sadržaje je velika, a njihova uloga u pobuđivanju pažnje je ključna.
- Kada se napravi medijski nagovor i podigne medijska temperatura oko nečega, onda to ima najviše publike. Ne samo obrazovane, nego i one koja hoće malo da se informiše. Tamo gdje se otvore mogućnosti prema kulturi, tu postoji i aktivan odnos, što pokazuje posjećenost festivala, gužve na kulturnim manifestacijama. Ali, mediji su izgubili civilizacijsku obojenost, oni su danas zasićeni banalnošću i najviše afirmišu podaničku varijantu života i zabavu na najnižim nivoima - ono što ima više kiča, više vulgarnosti i pornografije, to bolje prolazi kod publike. Umjesto pravih vrijednosti u kulturi podmeću se komercijalne stvari koje se predstavljaju kao "velika djela", samo da bi se prodala i da bi se što više zaradilo. Tako se dešava da zabavni filmovi obaraju rekorde u gledanosti, a art ostvarenja budu jedva zapažena u bioskopima, da bestseleri postaju bezvrijedna, komercijalna štiva, da su najgledanije predstave koje relaksiraju i zabavljaju publiku (Grand, Pinkove zvjezde, razne sapunice na TV...). A kulturne manifestacije su mjesta gdje se misli, a ne mjesta gdje se čovjek zabavlja.
- Vrhunske vrijednosti i komercijala ne mogu zajedno. Naša zabava i opsjednutost njome dostigla je zastrašujući nivo, to je zabava za svijet (ili društvo) koji nije pripremljen(o) da komunicira sa pravim vrijednostima. Kada su u jednom društvu zabava i estrada najdominantnije i najfrekventnije kategorije, kao što je to kod nas, onda ostaje malo prostora i malo vremena za vrijednosti u kulturi koje nisu sporne, koje bi trebalo da budu protivteža takvoj situaciji. Mi kao društvo nemamo snage da uspostavimo autoritete u kulturi, i nikada kulturu nismo ni videli kao potvrdu i pretpostavku za ostale oblasti života - za politiku, ekonomiju... A bez kulture nema ni suštinskih strukturalnih promjena u društvu; naše političko, ekonomsko i socijalno stanje će biti sve lošije iz godine u godinu ako se nešto na tom polju ne promijeni- smatra profesor Božović.
SVIJET SMO KOJI MALO DIŽE GLAVU
- Mi smo nivo publike koja je vrlo siromašna i teško može da napravi izbor bilo koje forme svoga života - kaže Ratko Božović.
- Najsiromašnija populacija (društva i države) su one mukotrpne egzistencije zabavljene elementarnim postojanjem, koje i nisu u mogućnosti da se uključe u polje kulture.
Srednji sloj se pojavljuje kao siromašna populacija koja u kulturi nalazi zamjenu za svoj društveni status, to je sloj koji malo diže glavu i najbliži je pravim kulturnim vrijednostima. Iz tog svijeta dolaze dugački redovi za jeftinije karte ispred pozorišta, posetioci festivala, "Noći muzeja", Sajma knjiga...
Treća kategorija su oni koji imaju para, a nemaju afiniteta prema kulturi, i niti će sami prisustvovati kulturnim događajima, niti će ih sponzorisati.
Izvor: R. Radosavljević
