Šta je NLP (neurolingvističko programiranje)?

Neurolingvističko programiranje jedna je od 21 priznatih psihoterapeutskih metoda u Europi. Ovaj poznati psihološko-komunikacijski model nastao je u Americi sedamdesetih godina 20. vijeka i primjenjuje se u pedagogiji, psihoterapiji, obrazovanju odraslih, managementu, sportu, kao i na području ličnog razvoja životnih vještina. Kako nam pomaže u pojedinim područjima, pročitajte dalje u tekstu.

Područja djelovanje na koje NLP stavlja poseban naglasak su: 

• ljudsku percepcija- NLP objašnjava kako ljudi doživljavaju svijet, kakva je priroda ljudske misli i emocije, kako je moguće promijeniti percepciju i što time dobivamo, kako zadržati i prizvati ugodna i kreativna stanja, odnosno ukloniti neugodna stanja, kako obraditi traumatična iskustva, promijeniti  ograničavajuće misli i emocionalne blokade,
• komunikacija- uzimajući u obzir ljudsku percepciju, način funkcionisanja neuroloških procesa, jezik i razmišljanje, NLP uči šta je djelotvorna komunikacija, kako dekodirati skrivene poruke u komunikaciji,
• motivacija-  NLP uzima u obzir različite nivoe ljudskog mišljenja i djelovanja, razmatra mogućnosti djelovanja na motivaciju u svrhu podsticanja ljudskog napretka,
• uvjerenja- NLP nam pomaže identifikovati i mijenjati ograničavajuća uvjerenja koja nam stoje na putu do uspjeha i sreće,
• emocije- NLP sistemski pristupa ljudskim emocijama, smatrajući ih neodvojim dijelom sistema um-tijelo-duh,
• jezik- NLP uzima u obzir mogućnosti i ograničenja ljudskoga jezika, posebno razliku između njegove površinske i dubinske strukture.

NLP unaprijeđuje komunikaciju između roditelja i djece. Biti roditelj zahtjevan je zadatak, naročito u današnjem svijetu. Zato je dobra komunikacija, a to znači jasna i direktna komunikacija koja uzima u obzir osjećaje i potrebe djeteta, presudna za uspostavljanje dobrog odnosa između roditelja i djece. Nije isto kakvim se tonom glasa obraćamo djetetu, na koji način strukturiramo poruku.

Kažemo li djetetu: „Nemoj pasti!“ , dijete će prvo zamisliti kako mu se to događa i veća je vjerovatnoća da će se to stvarno dogoditi. Naš mozak ne poznaje negacije. On istog trena prozvodi misao o izrečenom. Osjeti li dijete strah u našem glasu, ono će se takođe uplašiti. Ukoliko često djetetu upućujemo negativno označenu poruku i sami smo pretjerano uplašeni, dijete će i samo postati pretjerano bojažljivo i nespretno. Zato se kaže da su djeca "preslikani roditelji"... da "iver ne pada daleko od klade". Djeca oponašaju svoje roditelje doslovno i u svakom pogledu, čak prave iste greške u životu.

Radije recimo: “Budi oprezan!“ usmjeravajući pažnju na pozitivan ishod. Dijete će tada naučiti da se samo može brinuti o sebi i da će, ukoliko upotrebi razumnu mjeru opreza, sve biti dobro.

Nepobitne istine koje NLP zagovara:

• Svaki pojedinac je jedinstven sam za sebe i doživljava svijet na sebi svojstven način.
• Duh, tijelo i naše okruženje jedinstven su sistemi. Naše stanje psihičko (duha) i fizičko (zdravlje našeg tijela)  uslovljeni su našim načinom razmišljanja. Isto tako, to što činimo (ili ne činimo) utiče na naše mišljenje.
• Svako ponašanje predstavlja neki oblik komunikacije. Šutnja takođe. Kako će neko protumačiti našu poruku, zavisi i od neverbalnim znakovima koje mu šaljemo.
• Ishod komunikacije vidljiv je iz onoga što je primatelj poruke shvatio, a ne iz onoga što smo mi htjeli reći. Birajte riječi i pazite kako ih izgovarate.
• Ljudi se kreću u skladu s vlastitom „mapom“svijeta, a ne u skladu sa samim svijetom. Ta mapa, odnosno njihov model svijeta, ne prikazuje neko konkretno područje, već samo strukturu nekog područja.
• Bolje je imati više mogućnosti izbora.
• Ljudi stalno izabiru način ponašanja koji je za njih najadekvatniji. Oni funkcionišu “u svom modelu svijeta“.
• Svako ponašanje ima smisla ako ga posmatramo u kontekstu „mape svijeta“ dotične osobe. Ljudi ne biraju pogrešno, već najbolje što u tom trenutku mogu s obzirom na mogućnosti koje im stoje na raspolaganju.
• Svako ponašanje ima pozitivnu namjeru.
• Svako ponašanje korisno je u nekom određenom kontekstu.
• Ljudi posjeduju sve resurse koje su im potrebne da bi nešto promijenili.
• Ne postoji promašaj, postoji samo reakcija.
• Kad to što činiš ne daje rezultate, učini nešto drugo.
• Najfleksibilniji element u sistemu kontroliše sam sistem.
• Sve što neka osoba zna, može svako naučiti. 
• Sve je ostvarivo, kada zadatak podijelimo u male korake (etape). 

Jedna od važnih ciljeva NLP-a jest razumjeti procese učenja, naročito način na koji se novo znanje integriše u postojeće. NLP nudi niz tehnika i metodičkih pristupa učenju koje nastavnici, učitelji i roditelji mogu naučiti. 

Zato je NLP namijenjen svima. NLP je alat za sretniji život i uspješnu karijeru.