Sistematsko urušavanje obrazovanja i porodice u Srbiji i okruženju nije slučajnost, već rezultat dugogodišnjih političkih odluka koje su dovele do porasta vršnjačkog nasilja, nesigurnosti i ekonomskog propadanja. Ovi problemi nisu izolovani – slični procesi dešavaju se i u zemljama regiona, poput Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Hrvatske. Sve ove države prolaze kroz tranzicione procese koji su omogućili političkim elitama da manipulišu ključnim segmentima društva, ostavljajući građane bez jake institucije obrazovanja, porodične stabilnosti i sigurnosti.
1. Urušavanje obrazovanja – Srbija i region
U svim državama bivše Jugoslavije obrazovni sistem je u stalnoj krizi, a političari koriste reforme da bi ostvarili kratkoročne političke ciljeve, umjesto da rješavaju suštinske probleme.
Srbija: U posljednje tri decenije, obrazovni sistem je prošao kroz brojne reforme koje nisu donijele poboljšanja. Ulaganja su nedovoljna, udžbenici su često podložni političkim manipulacijama, a privatne škole postaju privilegija bogatih. Nastavnici su obespravljeni, a nivo znanja učenika sve niži. PISA testovi pokazuju katastrofalne rezultate, što ukazuje na ozbiljan pad kvaliteta obrazovanja.
Bosna i Hercegovina: Obrazovni sistem je dodatno urušen političkom podjeljenošću – tri različita nacionalna kurikuluma proizvode mlade koji nisu sposobni da se međusobno razumiju i sarađuju. Političari koriste obrazovanje za podsticanje podjela, što doprinosi jačanju ekstremističkih stavova među mladima.
Crna Gora: Obrazovni sistem je podložan političkim i ideološkim uticajima, a česte smjene vlasti dovode do neprestane izmjene nastavnih planova, što stvara nesigurnost i konfuziju kod učenika i nastavnika.
Hrvatska: Iako se ulaže u digitalizaciju, suštinski problemi poput preopterećenosti učenika nepotrebnim informacijama i neefikasnih nastavnih metoda i dalje su prisutni. Politički uticaj na obrazovni sistem je jak, a ideološke rasprave često zasenjuju potrebu za konkretnim reformama.
2. Porodica pod pritiskom ekonomske nesigurnosti i političkih manipulacija
Ekonomska situacija u regionu ima direktan uticaj na porodicu, a politika dodatno otežava njenu stabilnost.
Srbija: Niske plate, nesigurni poslovi i visoki troškovi života onemogućavaju roditeljima da se posvete djeci. Masovni odlazak mladih u inostranstvo dodatno slabi porodice. Socijalne politike su uglavnom populističke i ne rješavaju stvarne probleme.
Bosna i Hercegovina: Visoka nezaposlenost i politička nestabilnost stvaraju osjećaj besperspektivnosti. Porodice su pod pritiskom, a mladi sve češće biraju odlazak u inostranstvo.
Crna Gora i Severna Makedonija: Slično kao u Srbiji i BiH, ekonomska nesigurnost i politička nestabilnost otežavaju porodicama da održe stabilnost, dok se broj razvoda i disfunkcionalnih porodica povećava.
Hrvatska: Iako je ekonomska situacija nešto bolja, mladi i dalje napuštaju zemlju, a porodice se suočavaju s visokim životnim troškovima i nedovoljnom podrškom države.
3. Porast vršnjačkog nasilja – regionalna pojava
Srbija i region bilježe ozbiljan porast vršnjačkog nasilja, što je posljedica urušenog obrazovanja, ekonomske nesigurnosti i političke instrumentalizacije medija.
Srbija: Tragični događaji poput masovnih pucnjava u školama 2023. godine pokazali su koliko je društvo postalo nesigurno. Mediji često glorifikuju nasilje, a sistemski odgovori na problem su površni i populistički.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija: Slični problemi s vršnjačkim nasiljem javljaju se i u ovim zemljama, gde su škole sve manje sigurne, a reakcije institucija neadekvatne.
Hrvatska: Iako ima bolje regulisane mere protiv nasilja, i dalje postoje ozbiljni problemi s bullyingom, posebno na društvenim mrežama.
4. Posljedice po društvo – nestabilnost i politička manipulacija
Sve navedene pojave vode ka dubljoj društvenoj krizi u cijelom regionu.
4.1. Rast kriminala i nesigurnosti
Porast nasilja među mladima vodi do sve češće pojave kriminalnih bandi, što je naročito izraženo u Srbiji, Crnoj Gori i BiH.
Građani se osjećaju nesigurno, dok političari koriste ovu situaciju da opravdaju represivne mjere, poput povećane kontrole medija i policijskih ovlašćenja.
4.2. Odliv mozgova i ekonomska stagnacija
Mladi i obrazovani ljudi masovno napuštaju Srbiju, BiH, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, što dodatno slabi ekonomije ovih zemalja.
Bez kvalitetne radne snage, privreda stagnira, a političke elite koriste ekonomski očaj stanovništva za učvršćivanje svoje moći.
4.3. Politička manipulacija i slabljenje demokratije
Kada obrazovanje ne razvija kritičko mišljenje, građani su podložniji političkoj propagandi.
Korumpirane elite koriste nesigurnost i ekonomske probleme kako bi održale vlast, plasirajući populističke poruke i lažne reforme.
Polarizacija društva se produbljuje, što vodi ka političkim krizama i potencijalnim sukobima.
Zaključak: Srbija i region – društva u začaranom krugu političke manipulacije
Urušavanje obrazovanja, slabljenje porodice i porast nasilja nisu samo socijalni problemi – oni su dio šire političke strategije koja omogućava korumpiranim elitama da ostanu na vlasti. Srbija i susjedne zemlje nalaze se u začaranom krugu gdje se problemi ne rješavaju, već se koriste za produbljivanje društvenih podjela i kontrolu stanovništva. Ako se ne sprovedu suštinske reforme u obrazovanju, ekonomiji i pravosuđu, region će nastaviti da tone u političku i ekonomsku nestabilnost, dok će mladi – umjesto da budu nosioci promjena – birati odlazak ili pasivnost.
Нема коментара:
Постави коментар