Porodični udžbenik - objava 10

 

Uticaj obrazovanja, porodice i društva na razvoj mladih: Priručnik za roditelje, nastavnike i djecu

Autor: Aleksandar Bojić

---

Predgovor

Ova knjiga nastoji pružiti roditeljima, nastavnicima i samim mladima praktičan uvid u to kako obrazovanje, porodica, školski sistem i društveni faktori oblikuju mlade, njihove stavove, navike i društvenu angažovanost. Svako poglavlje kombinuje teoriju, primjere iz medija i praktične savjete kako bi čitaoci mogli bolje razumjeti međusobne uticaje i izazove u odrastanju i obrazovanju.

Objava 10 – Dijete koje ne osjeća svoju vrijednost traži je na pogrešnim mjestima

Svako dijete se rađa sa jednom dubokom potrebom:
da osjeti da vrijedi i kada nije savršeno.

Kada tu poruku ne dobije kod kuće i u školi – ono je traži negdje drugo.
A tamo je često ne čeka zaštita, nego opasnost.

Djeca koja ne osjećaju ličnu vrijednost češće:

• upadaju u toksična društva

• pristaju na ponižavanja

• trpe nasilje

• postaju agresivna

• traže pažnju kroz rizična ponašanja

🧠 Šta razara osjećaj vrijednosti

Ne razara ga samo kritika.
Razara ga i:

• stalno poređenje

• omalovažavanje osjećaja

• ljubav „samo kad si dobar“

• ignorisanje unutrašnjeg svijeta djeteta

Poruka koja ostaje u djetetu:

„Vrijedim samo kad sam koristan.“

🌱 Kako se gradi unutrašnja vrijednost

Ne kroz savršenstvo.
Nego kroz prihvatanje, sigurnost i stabilne odnose.

Rečenice koje liječe:

• „Drago mi je što postojiš.“
• „Volim te i kad pogriješiš.“
• „Važno mi je kako se osjećaš.“

📌 Primjer iz prakse:
U jednoj osnovnoj školi u regionu uvedeni su „časovi ličnih vrijednosti“.
Djeca su učila da nisu važna samo po ocjenama, nego po karakteru.
Rezultat: manje nasilja i veće samopoštovanje.

💬 Razmislite:
Zna li vaše dijete da vrijedi – i kad nije najbolje?

Nasilje ne počinje udarcem. Počinje osjećajem manje vrijednosti.

Vršnjačko nasilje rijetko počinje agresijom.
Ono počinje unutrašnjim prazninama.

Djeca koja povređuju druge često:

• nemaju razvijenu empatiju

• ne osjećaju svoju vrijednost

• uče da je moć jedini način da budu viđena

• kod kuće ili u okruženju gledaju ponižavanje kao normalno ponašanje

📌 Dijete koje vrijeđa – zapravo traži potvrdu da postoji.

🧠 Zašto kažnjavanje ne rješava nasilje

Kazna zaustavi ponašanje – ali ne liječi uzrok.
A neliječeni uzrok se uvijek vrati.

Nasilje se ne smanjuje strahom.
Smanjuje se razvijanjem empatije, samopoštovanja i sigurnosti.

🌱 Kako se nasilje stvarno prevenira

• učenje djece da prepoznaju i izraze emocije
• stvaranje sigurnih odnosa sa odraslima
• razgovori, a ne prijetnje
• kultura poštovanja u razredu i porodici

📌 Primjer iz prakse:
U jednoj školi u RS uvedeni su „krugovi razgovora“ umjesto kaznenih bilješki.
Djeca su učila da razumiju posljedice svojih riječi i djela.
Rezultat: drastičan pad nasilnih situacija.

💬 Pitanje:
Da li vaša škola liječi uzroke – ili samo kažnjava simptome?